SILVIJA PLAT, BRAJAN PETN , RODŽER MEKGOF, ADRIJAN HENRI , ČARLS SIMIĆ , DŽIL SKOT-HERON (8)

SYLWIA PLATH (SILVIJA PLAT): NEROTKINJA


Utroba

Mahunu svoju trese, mesec

Oslobađa se od stabla a nema kuda

da ode.

 

Moj pejzaž je dlan bez linija,

Putevi svezani u čvor,

Ja sam taj čvor,

 

Ja sam ta ruža koju postižeš-

Ovo telo,

Ova slonovača

 

Bezbožna kao vrisak deteta.

Pauku nalik, ogledala tkam

Mome liku verna,

 

Izriču samo krv-

Kušaj, tamnocrveno!

A moja šuma

 

Moj pogreb

I ovaj breg i onaj

Blistav od usta leševa.

============ SILVIJA PLAT/SYLWIA PLATH, 1932-1963. je rođena u Bostonu. Godine 1956. udala se za engleskog pesnika Teda Hjuza (Ted Hughes) i pošla za njim u Englesku, gde je i umrla, izvršivši samoubistvo. Pored dve knjige pesama, napisala je i jedan roman.

Nakon smrti, stekla je kultni status teško razumljive i neshvaćene ali genijalne pesnikinje.

THE COLOSSUS (1962)/ KOLOS

ARIEL (1964)/ ARIJEL

 **

 

BRAJAN PETN (BRIAN PATTEN): PARČE ŽURKE

 

I on reče:

«Hajde da ostanemo ovde

sada kada se mesto već ispraznilo

& Sprovedemo jedno nad drugom umilnu pornografiju,

Dok gosti odlaze lagano,

& Zora se prikrada,

Kao nezvani tuđin.

 

Daj da ne oklevamo

Zarad nečeg što smo oboje već toliko puta prošli

Ili oko toga kako hladno ovo mesto može postati,

Nego da lepo isključimo razumčiće

I pustimo u galop

Te lude, pomamne krokodilčine ljubavi.»

 

I učiniše tako,

Baš tamo između švedskog stola i polica s pivčugom,

Te on kasnije uhvati autobus a ona sustiže voz

I sve što osta među njima

Beše kiša.

    ========BRAJAN PETN (BRIAN PATTEN, 7.II.1946.) je rođen u Liverpulu i s nepunih 14 godina napustio je školu i počeo da radi u lokalnom časopisu, gde je izdržao neke dve godine. Živeo je u Parizu, Španiji, Maroku i Dablinu, da bi se napokon vratio u Liverpul i počeo da radi kao muzički kritičar. Kasnije postaje profesionalni književnik, i član pisaca okupljenih u «Liverpulskom krugu»(Petn,Rodžer Mekgof, Adrijan Henri).Posle kratkotrajnog boravka u Turskoj (1969) živi i radi u Vinčesteru.Objavio je tridesetak knjiga i ploča na kojima govori svoju poeziju uz pratnju džez muzičara.

* *

RODŽER MEKGOF (ROGER McGOUGH):
MNOGO JE VODE PROTEKLO ISPOD TVOGA MOSTA

 sećam se tvojih šaka

belih i neobično hladnih

kao da su prečesto grabile mesečinu

 

sećam se tvojih očiju

smeđih i neobično starih

kao da su izlagane prerano i prečesto

 

sećam se tvoga tela

mlađanog i stravično surovog

kao da je prečesto nuđeno

 

sećam se

sećam se kako su

kada si se nasmejala

prodavci vrućih viršli s uličnih ćoškova

udarili u pesmu

 

sećam se

sećam se kako su

kada bi zaplakala

oblaci takođe briznuli u plač

a ulice nabujale od suza

 

sećam se

sećam se kako se

kada smo prvi put vodili ljubav

soba nasmešila

rekla «oprostite»

i otšunjala neznano kud.

 

ali prošlo je podosta od tada

i mnogo je ljudi

prešlo preko mostova

(bezlično sur(ov)ih)

 

ali prošlo je mnogo vremena od tada i

mnogo je mladića

preplivalo tvoje vode

(nagih i snažnih)

 

 

ali prošlo je vreme

i mnogo je

vode proteklo

ispod

tvog

======== RODŽER MEKGOF (ROGER McGOUGH, 9.novembra 1937.) pesnik, performer, muzičar, likovni umetnik, član «Liverpulskog pesničkog kruga», rođen je u Liverpulu, i diplomirao francuski jezik i geografiju.Nakon kratkotrajnog boravka u Jorkširu, preselio se ponovo u rodni grad.Bio je osnivač vodviljske grupe «The Scaffold»/Gubilište, koja je bila neka vrsta pandana grupi «Leteći cirkus Monti Pajtona».Imali su čak i hit-pesmu na Top 20, šaljivu «Lilly, The Pink»,a snimio je i jedan «ozbiljan» album s takvim imenima kao što su Pol Mekartni (Paul McCartney) i pokojni Džimi Hendriks(Jimi Hendrix).Objavio je tridesetak knjiga poezije, slikovnica,pesama za decu,eseja i ploča na kojima interpretira svoje tekstove.

* *

ADRIJAN HENRI (ADRIAN HENRI): PIJANA PESMA

 

Alaj vreme brzo gmiže

Dok nova tura turu stiže-

Ala vreme sporo leti

Šljemat valja, treba hteti!

LJUBAV JE…

 

Ljubav je kad nije hladno na zadnjem sedištu

Ljubav je kad te je baš briga, ali usne ištu

Ljubav je usna na usni i mladež na prištu

Ljubav je

 

Ljubav je hamburger u predbožićno veče

Ljubav je strast što na ražnju se peče

Ljubav je:»A sada do kraja», kad ti reče

Ljubav je

 

Ljubav je vreća puna raznoraznih čudesa

Ljubav je kad voliš,premda znaš da je blesa

Ljubav je kad ti sneg s obrva stresa

Ljubav je

 

Ljubav je klub sa samo dva člana

Ljubav je sve što joj ližeš sa dlana

Ljubav je bitka bez taktičkog plana

Ljubav je

 

Ljubav si ti i ljubav sam ja

Ljubav je pomračina al i zvezda što sja

Ljubav je sve ono što se od srca da

Ljubav je

JA

 da ti nisi ti, ko bi želeo da budeš?

 

Pol Mekartni Gustav Maler

Alfred Žari Džon Koltrejn

Čarls Mingas Klod Debisi

Vordsvort Mone Bah i Blejk

 

Čarli Parker Pjer Bonar

Leonardo Besi Smit

Fidel Kastro Džekson Polok

Gandi Milton Munk i Berg

 

Bela Bartok Anri Ruso

Raušenberg i Džasper Džons

Luka Kranah Šostakovič

Kropotkin Ringo Džordž i Džon

 

Viljem Barouz Frensis Bejkon

Dilan Tomas Luter King

T.S.Eliot

D.H.Lorens Roland Kirk

 

Endi Vorhol Pol Sezan

Kafka Kami Enzor Rotko

Žak Prever Manfred Men

 

Marks Dostojevski

Bakunjin Rej Bredberi

Majls Dejvis i Trocki

i Stravinski i Po

 

Napoleon

Jovan Krstitelj i Markiz de Sad

Rembo Klaes Oldemberg

Adrijan Mičel i Marsel Dišan

 

Džejms Džojs i Hemingvej

Hičkok i Bunjuel

 

Matijas Grinevald i Telonijus Monk

Lord Tenison

 

 

Rodžer Mekgof i Gijom Apoliner

Kenonboul Ederli i Rene Magrit

Hijeronimus Boš

 

Stefan Malarme i Alfred de Vinji

Ernst Majakovski i Nikolas de Stil

Hindemit Mik Džeger Direr i Šviters

Garsija Lorka

 

i tek na kraju

ako već nema drugog b(izbora)

=======  ADRIAN HENRI (ADRIJAN HENRI, 1932-2000) legendarni je liverpulski pesnik i slikar, utemeljitelj «Liverpulskog pesničkog kruga».Rođen je u Birkinhedu, pokrajina Češajr. S nepune četiri godine seli se s familijom u Rajl, u severni Vels, gde završava osnovnu školu. Od 1950. radi na poljoprivrednim imanjima toga kraja, paralelno studirajući slikarstvo i englesku književnost.Na univerzitetu Duram diplomirao je likovnu umetnost, 1955.godine, a od 1957. živi i radi u Liverpulu kao scenski dekorater u pozorištu i profesor likovnog vaspitanja.Godine 1961. počinje da se zanima za interakciju džez-muzike i poezije i upoznaje Rodžera Mekgofa i Brajena Petna.Godine 1964. postaje upravnik liverpulskog Umetničkog koledža, a 1968. otvara prvu samostalnu izložbu u Muzeju moderne umetnosti u Londonu. Objavio je preko trideset knjiga i nekoliko zanimljivih albuma na kojoj govori svoje stihove uz pratnju britanskih džez-muzičara.

* *

ČARLS SIMIĆ (CHARLE SIMIC): NOŽ

 

Otac ispovednik

Debele kokoške

Na crvenom oltaru

Njenog grkljana,

 

Samo jezik,

Ništa više,

Što nosi tamu nekih usta

Sada izgubljenih.

 

Jedino blistavo oko

Ludaka-

Ako je u njemu suza

Za kim li je?

 

 

To je sveća

To je i trag

Iskrivljenih slova,

Tajanstvena pismena noža.

 

Silazimo

Unutrašnjim nekim stepeništem.

Koračamo ispod zemlje.

Nož osvetljava put.

 

 

Kroz kosti životinja,

Vodu, bradu divljeg vepra-

Kroz kamen idemo, kroz žeravice,

Miris jedan lovimo.

Toliko tame

Na sve strane.

U vreći smo

Obešenoj preko

Nečijih ramena.

 

Čuješ zvuk

Čizama u hodu.

Čuješ kako zemlja

Odjekuje

Šupljim tutnjem.

 

Ako ti je

Do pesme,

Uzmi nož.

 

Zvezda samoće,

U tvojoj ruci izađe

I zađe.

 

                             IGLA

 

Kad god se neka izgubi igla

Ona načini savršen krug.

Njeno sićušno uvo još sićušnije postane

Tako da se tišina udene u njega.

 

Šibica zbog nje upaljena umire

U omči od dima.Svaka nit na svetu

Pocrni.Svinuta leđa moje majke

Sada su drevni kamen.

 

Sada ispod svega što je

Meko,nežno i podatno

Njezin oštar mali jezik bdi.

 

Pripazi, ili ćeš zbog nje

Zavikati u snu.

====== CHARLES SIMIC (ČARLS SIMIĆ ) ugledni je američki pesnik srpskog porekla, rođen 1938. kao Dušan Simić. Afirmisao se tokom 60ih prošloga veka, vrlo uverljivim i svežim poetskim glasom. Živi pretežno u Njujorku. Bavi se i kritikom, kao i prevođenjem poezije, mahom srpskih (Radmila Lazić, Vasko Popa) i ex-jugoslavenskih pesnika (Slavko Mihalić, Tomaž Šalamun).

NAJZNAČAJNIJE KNJIGE POEZIJE:

WHAT THE GRASS SAYS/ŠTA VELI TRAVA, 1967.

WHITE/ BELO,1972.

THE WORLD DOESN T ENDS/SVET NE OKONČAVA,1990.Pulicerova nagrada

MASTER OF DISGUISES/MAJSTOR U PRERUŠAVANJU, 2010.

 **

DŽIL SKOT-HERON (Gill Scott-Heron): DOM JE TAMO GDE JE MRŽNJA

 

Narkoman baulja kroz sumrak

Na putu sam kući

Nema me već tri dana ali niko to ne primećuje

Kuća je tamo gde je mržnja

Dom je tamo gde je sve bremenito bolom i

ćini mi se da uopšte ne bi bilo loše nikada se

ne vratiti kući

 

ostanite što dalje od mene i pitajte čemu to

dok se protežete na svojim krevetima od bukovine

zatvorite oči jer umirem

nastavljate da pridikujete mani se toga, skini se, mani se toga

ali,Bože, jeste li ikada pokušali da svoju bolesnu dušu izvrnete

od nutrine ka vani

pa da ceo svet, pa da sav svet

gleda kako crkavate

 

dom je gde živim sa svojim snovima od belog praha

dom je nekada bio prazni vakuum koji je sada ispunjen

mojim ispraznim urlicima

dom je gde to igla obeležava

pokušavajući da zaleči moje slomljeno srce

i možda ne bi bilo loše kada se ja tamo

nikada ne bih vratio

nikada ne bih vratio

nikada ne bih vratio

skini se, okani se toga

skini se, okani se toga,

skini se, batali to

skini se, nema povratka kući

======== GILL SCOTT-HERON (DŽIL SKOT-HERON (1.IV.1949.-27.V.2011.) bio je Afroamerički soul i džez pesnik, muzičar i autor, najpoznatiji po svojim javnim nastupima tokom 70ih i 80ih prošlog veka. Njegova uspešna i dugogodišnja saradnja s muzičarem Brajanom Džeksonom (Brian Jackson) rezultirala je uspešnom muzičkom fuzijom džeza, soula i ritam i bluza, kao i poetskom koncentracijom na društvene teme,

iznesene na sugestivan način Heronovim melizmatičnim vokalom i povremenim repovanjem. Njegova muzika, najizrazitije na albumima «Pieces Of A Man» /Ljudski komadi/ i «Winter In America»/Zima u Americi/, iz ranih 70ih, postavila je temelje Afroameričkih muzičkih žanrova kao što su to hip hop i neo soul.Heron je bio aktivan

sve do svoje smrti, a memoari na kojima je radio do konca života «The Last Holiday»/Poslednji praznik/, objavljeni su posthumno, januara 2012.godine.

========== Izbor, prevod, prepev, beleške Robert Tili 

 

 ЛеЗ 0005998   

Постави коментар